Vinkovačka bolnica i Udruga žena Vukovar održali Javnu raspravu o ravnopravnosti među spolovima i zabrani diskriminacije
Zdravstveni sektor prednjači u promicanju prava na jednakost, a vinkovački liječnici su visoko postavili ljestvicu ravnopravnosti
Uvođenje politike ravnopravnosti među spolovima trajan je proces i traži uključenje svih dionika društva počevši od Vlade RH, socijalnih partnera, ali i samih gađana.
Vinkovačka bolnica ima vrlo visoko postavljenu ljestvicu, ne samo kada je riječ o zdravstvenoj skrbi koju pruža pacijentima nego i u promicanju ravnopravnosti među spolovima, te zabrani diskriminacije.
Zaključak je to koji je donesen nakon Javne rasprave koju je na tu temu, u utorak, u bolnici, održala Udruga žena Vukovar, a sve u sklopu provedbe projekta “Unaprjeđenje kvalitete zdravstvenih usluga dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija” kojim je vinkovačka bolnica povukla 16 milijuna kuna bespovratnih sredstava od EU.
Rasprava koju je ispred Udruge žena Vukovar održala mr. sc. Ivana Arambašić, dipl. iur. imala je za cilj upoznati sudionike s europskim i hrvatskim zakonima koji promiču ravnopravnost među spolovima, te ih pobliže upoznati s tijelima javne i lokalne vlasti koja se brinu da se ta prava promiču, ali i sankcionira svaki oblik diskriminacije.
Prije same rasprave uposlenici bolnice popunili su i anketu koju je Udruga žena analizirala, a rezultati su pokazali da je u zdravstvenom sektoru ravnopravnost i svijest o zabrani diskriminacije na vrlo viskom nivou – rekla je nakon skupa kojemu je nazočilo 60-ak sudionika predavačica Ivana Arambašić.
A sami rezultati ankete, koja je za cilj imala dobiti mišljenje i predodžbu djelatnika o područjima koja se odnose na mogućnosti žena i muškaraca pri zapošljavanju, stereotipima i primjećivanju svih ostalih oblika nasilja i diskriminacije, potvrdili su da zdravstveni sektor prednjači u promicanju društvenih prava.
Anketne listiće, s ciljano postavljenim pitanjima, anonimno je popunilo je ukupno 238 djelatnika vinkovačke bolnice, od čega 182 žene, 55 muškaraca i jedna osoba koja je svoju rodnu pripadnost označila kao neodređenu – istakla je mr. Ivana Arambašić i dodala kako su anketu popunjavale osobe u dobi između 30 i 60 godina.
Od ukupnog broja anketiranih 182 osobe su odgovorile da znaju kako postoji zakonodavni okvir o ravnopravnosti među spolovima, a više od 50 posto ispitanika zna i da na razini Županije postoje institucionalni mehanizmi za promicanje tih prava.
Rezultati ukazuju i da u bolnici nije prepoznato stereotipno izražavanje jer više od 135 ispitanih (50 posto op.a) viceve o plavušama nalazi smiješnim i duhovitim – istakla je.
Pojasnila je i da sama činjenica da je anketu popunilo daleko više žena nego muškaraca govori kako je naše podneblje takvo da se istim vicevima smiju podjednako muškarci i žene, te da ih doživljavaju duhovitima, a ne diskriminirajućima.
Preko 64 posto zdravstvenjaka u vinkovačkoj bolnici smatra da su muškarci i žene podjednako sposobni odgajati djecu, a preko 70 posto bi po rođenju djeteta ” muškarca poslalo na porodiljski dopust “.
To je vrlo interesantno jer govori da žene nakon porođaja žele ići na posao i rado prepuštaju očevima da preuzmu skrb o novorođenim bebama – istakla je mr. Ivana Arambašić.
Čak 71 posto ispitanih smatra kako otac ne bi trebao imati ulogu ” glavnog” hranitelja obitelji, a kućanske poslove na muške i ženske ne želi dijeliti čak 183 ispitanika (preko 76 posto op. a.).
Više od 68 posto sudionika je na pitanje o karijeri i zapošljavanju odgovorilo kako žene i muškarci ne zarađuju jednako, te čak 142 ispitanika smatra kako su muškarci više zastupljeni na rukovodećim mjestima – upozorila je.
Pojasnila je i da je to presjek situacije u cijeloj državi, te dodala da 67 posto ispitanika smatra kako se ženama više dodjeljuju rutinski i nespecifični poslovi poput javljanja na telefon i administracije, a koji su u konačnici i slabije plaćeni.
Više od 60 posto zaposlenika vinkovačke bolnice smatra kako im je nebitno je li im šef muškarac ili žena. Njih 18 posto preferira muškarce na tom mjestu, a samo 14 posto na istoj poziciji želi vidjeti ženu – otkrila je mr. Ivana Arambašić.
Ukazala je i da ovaj podatak ide u prilog muškarcima, što pokazuje da na našem području još uvijek prevladavaju patrijarhalna shvaćanja.
Riječ je o tradiciji u kojoj je muškarac od rođenja odgajan kao hranitelj, a žena kao domaćica i majka, pa je još uvijek potrebno aktivno raditi kako bi se postigla potpuna usklađenost među spolovima u praksi – poručila je.
Naglasila je i kako za ovakvu situaciju žene ne mogu isključivo optuživati muškarce da im nešto nisu dopustili, već i one same moraju krenuti od sebe i jasno reći da nešto žele, te jače nametati svoje ciljeve.
Često žene same sebi nameću obveze koje su više vezane uz obitelj i djecu, dok posao i karijeru pri tom guraju u drugi plan, što je posljedica odgoja i nekih uvriježenih pravila koja su od davnina kulturološki ukorijenjena u našem društvu – pojasnila je Ivana Arambašić.
Uvođenje politike ravnopravnosti među spolovima, istakla je mr. Ivana Arambašić, trajan je proces i traži uključenje svih dionika društva počevši od Vlade RH, socijalnih partnera, institucija civilnog društva, ali i samih gađana.
Izvor: Vinkovački list