Tjedan svjesnosti o prekomjernoj uporabi antibiotika
Iako MRSA i dalje zadaje probleme za borbu protiv nove gram negativne super bakterije infektolozima je preostao još samo jedan antibiotik
Dok farma industrija tvrdi da je proizvodnja novih antibiotika neisplativa, liječnici, zbog neodgovornog ponašanja građana, polako ostaju bez „ oružja“ za borbu protiv sve otpornijih vrsta bakterija
Prekomjerna uporaba antibiotika sve je veći problem ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. U Europskoj uniji od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike godišnje umre 25 tisuća ljudi, a prema predviđanjima stručnjaka do 2050. godine super bakterije će u svijetu godišnje odnositi 10 milijuna ljudskih života.
A krivci su u velikom broju slučajeva i sami građani koji inzistiraju na antibiotiku i onda kada se radi o virusnim infekcijama kod kojih antibiotici ne pomažu, te liječnici koji propišu antibiotik linijom manjeg otpora, da udovolje pacijentu.
Antibiotike treba razlikovati od drugih lijekova jer su to jedini lijekovi koji djeluju tako da uništavaju druge žive organizme odnosno imaju moć borbe protiv bakterija i infekcija koje one uzrokuju – upozorila je dr. Jadranka Korda Polferov šefica Odjela za infektivne bolesti u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci.
Nerijetko se, kaže, u svojoj 20 – godišnjoj praksi, susreće s pacijentima koji na svoju ruku posežu za antibioticima komplicirajući time situaciju, ne samo sebi i liječnicima, već time štete cjelokupnom okolišu.
Ljudi zaboravljaju da antibiotici ne uništavaju samo patogene (bakterije koje izazivaju infekcije op.a.) već i „dobre bakterije“ koje čovjeka štite od bolesti – pojašnjava dr. J. K. Polferov.
Naime, na sluznicama, u crijevima i na koži čovjeka žive milijarde dobrih bakterija, a antibiotici nemaju „moć razlikovanja“ dobrih od loših bakterija, pa tijekom primjene „pobrišu „ i dio onih koje nas štite.
Dobre bakterije crijevne sluznice i kože štite čovjeka od bolesti tako da nastanjujući te dijelove organizma zauzimaju prostor i natječu se za njega s patogenim mikroorganizmima i time ne dopuštaju prodor uzročnicima infekcija u organizam – ističe liječnica.
S obzirom da su i virusi mikroorganizmi koji su daleko rasprostranjeniji, a time i češći uzročnici sezonskih upala i prehlada, važno je da pacijenti sa simptomima bolesti odu k liječniku i da nikada sami ne postavljaju dijagnoze uzimajući antibiotike na svoju ruku.
Simptomi virusnih i bakterijski uzrokovanih infekcija često se preklapaju, pa bez liječničke obrade i recepta ne treba posezati za antibioticima jer oni na viruse jednostavno ne djeluju – nastavlja dr. J. Korda Polferov.
Dodaje i da postoje različite vrste antibiotika i nema „univerzalnog lijeka koji djeluje na sve bakterije“, pa stoga samo liječnik može postaviti točnu dijagnozu, te prepisati ciljani antibiotik koji onda pacijent treba popiti u točno propisanoj dozi.
Svako odstupanje od propisane doze, a posebice njeno samovoljno smanjivanje ili prekid pijenja antibiotika odmah po nestanku prvih simptoma bolest dovodi do stimuliranja otpornosti bakterija na antibiotike – upozorava liječnica.
Naime, bakterije se, poput svih drugih živih bića, nastoje prilagoditi svojoj okolini i preživjeti, pa ukoliko ih se nepravilno “pritišće” antibioticima one imaju svoje mehanizme kojima izbjegavaju da budu uništene.
Antibiotik tako polako gubi djelovanje, postaje neučinkovit, pa ljudi, nastave li s prekomjernom i nepravilnom uporabom, mogu doći u situaciju da, kao prije pojave penicilina, neke infekcije više ne možemo liječiti – pojašnjava dr. J. Korda Polferov.
Malo se, kaže, zna kako je era masovne proizvodnje antibiotika je završila, zbog, kako tvrdi farma industrija, skupoće istraživanja i proizvodnje, pa je danas moguća otpornost bakterija na sve poznate vrste lijekova. Novih antibiotika više gotovo da i nema, pa infektolozi polako “ostaju bez oružja”.
Svakodnevno otkrivamo nove vrste otpornih bakterija, a u zadnje vrijeme pojavljuju se i sojevi koji su otporni na sve dostupne antibiotike, no takvih slučajeva u vinkovačkoj bolnici još nije bilo – otkriva liječnica.
Naime, situacija s MRSA-om (stafilokok otporan na meticilin op. a), koja je prije 10-ak godina bila veliki uzrok smrtnosti pacijenata od bolničkih infekcija, danas je bolja pa se godišnje javi u svega 15 –ak vinkovačkih pacijenata. No, bolnice sada vode rat s drugom, gram negativnom bakterijom, poznatom pod imenom Acinetobacter baumanii.
Dok je MRSA napadala pacijente nakon kirurških operacija, acinetobacter napada urinarni trakt bolesnika i izaziva bolničke sepse kod osoba koje boluju od teških bolesti s narušenim imunitetom – naglašava dr. J. Korda Polferov.
Protiv ove bakterije infektolozima je ostao još samo jedan jedini lijek – kolistin, a vinkovačka bolnica godišnje liječi i 80–ak pacijenta koji su oboljeli baš od tih otpornih gram negativnih bakterija. Srećom teške sepse, kaže, izazove u svega 10-ak oboljelih. Takvi pacijenti liječe se po posebnim bolničkim protokolima i daju im se posebno skupi antibiotici – oni zadnji koji su ostali u rukama infektologa.
Malo je poznato da smo se donedavno protiv tih istih bakterija borili „običnim“ antibioticima, no očito je tome došao kraj – kaže liječnica i još jednom poručuje pacijentima da pri uzimanju antibiotika postupaju odgovorno i da ih piju točno po uputama liječnika.
Bakterije otporne na antibiotike se u bolnicama množe češće baš zbog okoliša u kojem se primjenjuje velika količina antibiotika širokog spektra. Naime, postoje antibiotici koji djeluju na svega par vrsta bakterija, ali i oni koji uništavaju veliki broj. Baš takvi antibiotici se često koriste u bolnicama, pa bakterije lakše razvijaju otpornost.
Bolnice su mjesta gdje se nalazi veliki broj osoba s oslabljenim imunitetom što ih čini ranjivima na sve vrste infekcija, a posebno one uzrokovane super bakterijama. Naime, zdrave osobe ako u vanjskom svijetu i dođu u kontakt s otpornom bakterijom najčešće neće oboljeti jer će te bakterije, pošto nasele njihovu sluznicu, nakon nekog vremena jednostavno nestati.
Cijena liječenja pacijenta „običnim“ antibiotikom stoji između 50 i 150 kuna dnevno, dok liječenje skupim lijekovima bolnicu stoji i nekoliko tisuća kuna po danu.
Izvor: Vinkovački list