Odjel za radiologiju

KOD SVAKOG PREGLEDA OBAVEZNO IMATI UPUTNICU, RANIJE NALAZE I RTG SNIMKE. Pacijentica koja ima menstrualne cikluse treba doći u prvih deset dana ciklusa!!!

S provođenjem ispitivanja tumora dojke putem mamografije je dokazano smanjenje smrtnosti od tumora dojke. Mamografija je snimanje koje mora zadovoljiti stroge zahtjeve kvalitete. Ovi zahtjevi se mogu zadovoljiti kada se sprovede sveobuhvatan program osiguranja kvalitete. Uloga radiološkog tehnologa je centralna za uspjeh programa ispitivanja dojki jer izvodi pretragu visoke kvalitete koji su presudni za ranu dijagnozu tumora dojke.

Na kvalitetu snimke mogu da utječu slijedeći čimbenici, koji imaju jednaku važnost:

• rendgen oprema
• lanac stvaranja snimke
• obuka, iskustvo i motivacija tehnologa

Od izuzetne važnosti je da dojka bude pravilno kompresirana da bi se postigla dobra kvaliteta mamograma. Kompresija se koristi iz sljedećih razloga:

• neujednačeno zračenje sa smanjuje, i tako se poboljšava kontrast slika
• kompresija smanjuje debljinu dojke, odvaja različite strukture u dojci, tako smanjujući nastanak sjenki tkiva i dajući bolju vidljivost tkiva dojke
• količina zračenja je smanjena
• smanjuje se zamagljenost koja proizlazi iz pokreta

U razgovoru prije samog izvođenja pretrage pacijenta upoznajemo s tijekom pretrage i dajemo mu upute o tome kako se treba ponašati za vrijeme pretrage kako bi pretraga bila uspješno izvedena

Žena ima mogućnost da zaustavi proceduru u svakom trenutku.

Radiološki tehnolog treba poštovati to pravo i prepoznati kada je pristanak povučen.

U razgovoru prije samog izvođenja pretrage bolesnika upoznajemo s tijekom pretrage i dajemo mu upute o tome kako se treba ponašati za vrijeme pretrage kako bi pretraga bila uspješno izvedena.

Poznavati anatomiju i topografiju  te fiziologiju SNIMANOG DIJELA TIJELA.

Pregled medicinske dokumentacije s razumijevanjem, čitanje nalaza i povijesti bolesti, te prethodno dobivenih anamnestičkih podataka kao i prethodnih dijagnostičkih snimki.

Korištenje dobivenih kliničkih informacija kako bi se pregled prilagodio dijagnostičkim potrebama pacijenta.

Planiranje radiološkog dijagnostičkog postupka.

Pozicioniranje SNIMANOG DIJELA TIJELA korištenjem orijentacijskih točki uz pomoć topografske anatomije, svjetlosnog vizira, kolimacije primarnog snopa zračenja te korištenje detektora zračenja (radiografski film, CR ili DR)

Prikaz određenih anatomskih struktura, odnosno patologije:

• Anteroposteriorna projekcija (AP)
• Posteroanteriorna projekcija (PA)
• Lateralna projekcija (LL)
• Aksijalna snimka
• Modificirane snimke – prilagođavanje pozicioniranja sukladno traženim dijagnostičkim potrebama i pacijentovu stanju.

Obrada dobivene snimke za dijagnostičku interpretaciju

Dodatno snimanje ukoliko je potrebno – po nalogu liječnika

Pacijenti KOD SVAKOG PREGLEDA TREBAJU OBAVEZNO IMATI UPUTNICU, RANIJE NALAZE I RTG SNIMKE.

UPUTE ZA CT – KOMPJUTERIZIRANU TOMOGRAFIJU

Na dan pregleda doći natašte (ne jesti). Obavezno ponijeti nalaz krvi UREA I KREATININA.

PROTOKOLI PRETRAGA KOMPJUTORIZIRANOM TOMOGRAFIJOM TE UPUTE ZA PRIPREMU PACIJENATA

U Jedinici za kompjutoriziranu tomografiju (CT jedinici) snimanja se izvode na GE 16-slojnom uređaju, nativno i nakon primjene i.v. kontrasta (niskoosmolalna jodna kontrastna sredstva).

Pretrage koje najčešće radimo u CT dijagnostici su:

• CT mozga
• CT grudnog koša
• CT abdomena
• CT paranazalnih sinusa
• CT lumbo-sakralne kralješnice
• CT ekstremiteta

U razgovoru prije samog izvođenja pretrage bolesnika upoznajemo s tijekom pretrage i dajemo mu upute o tome kako se treba ponašati za vrijeme pretrage kako bi pretraga bila uspješno izvedena. Obrazac za informirani pristanak bolesnika kod davanja i.v. kontrastnog sredstva obavezno se daje prije samog izvođenja pretrage. CT snimanje izvodimo nativno i uz aplikaciju intravenoznog (i.v.) kontrastnog sredstava (daje se ml/kg kontrastnog sredstva).

Zbog toga je važno u razgovoru prije pretrage saznati od bolesnika ili medicinskog osoblja u njegovoj pratnji postoji alergija na kontrastno sredstvo (preparate joda). Također je bitno saznati uzima li bolesnik terapiju koja isključuje davanje i.v. kontrastnog sredstva. Zajedničko za sve CT pretrage je da bolesnik mora imati svježe nalaze ureje i kreatinina u serumu.

Upitnik koji je potrebno ispuniti prije CT pretrage

Radiološke metode podrazumijevaju upotrebu ionizirajućeg zračenja, koje je štetno, pa se pacijentu preporuča da se prethodno konzultira sa svojim liječnikom o drugoj manje štetnoj metodi dijagnostike, što je osobito važno kod mlađih osoba (naročito djevojaka i žene generativne dobi). Upotreba radioloških metoda, osobito kod mlađih ljudi, može oštetiti spolne stanice (negativne mutacije koje se prenose na potomstvo), stoga treba izbjegavati ili maksimalno racionalno koristi radiološke metode kod mlađih osoba (djece, mladeži, djevojaka kod kojih postoji velika vjerojatnost rane trudnoće za koju još ne znaju te je stoga osobito važan podatak o zadnjoj menstruaciji).

RADIOLOŠKE METODE U TRUDNOĆI SE NE SMIJU IZVODITI!

VAŽNO: Prije snimanja obavijestiti liječnika radiologa o alergijama na jod, hranu i lijekove.

Obavijestiti liječnika radiologa ako pacijent bolujete od astme, diabetesa mell, bolesti štitnjače, zastojnih promjena jetre, hepatitisa, HIV/AIDS, multiplog mijeloma te ako doji.

ZA SVE PRETRAGE PROBAVNOG SUSTAVA NAPOMENA: Potrebno je donijeti svu prijašnju medicinsku dokumentaciju i doći natašte!

3 DANA PRIJE PRETRAGE NE UZIMATI SLIJEDEĆE NAMIRNICE: – grah, kupus, pečeno i suho meso, mlijeko i mliječne proizvode, voće i povrće koje sadrži celulozu te koje nadima – ne piti gazirana pića (Coca-Cola, Pepsi, mineralna voda…). Navedene namirnice napuhuju crijevo te otežavaju pretragu te ih se ne smije uzimati!

U razgovoru prije samog izvođenja pretrage bolesnika upoznajemo s tijekom pretrage i dajemo mu upute o tome kako se treba ponašati za vrijeme pretrage kako bi pretraga bila uspješno izvedena.

PRIPREMA SE VRŠI SUKLADNO PRETRAZI NA KOJU SE PACIJENT UPUĆUJE!

Radiološka kontrastna pretraga kojom se pregledava tanko crijevo. Pacijent dolazi na pretragu NATAŠTE (ne smije jesti najmanje 8 sati prije pretrage, a piti ne smije najmanje 4 sata prije pretrage). Pretraga započinje pijenjem kontrasta koji preko jednjaka i želuca dospijeva u tanko crijevo. Zatim se u određenim razmacima vrši snimanje u ležećem položaju. Trajanje pretrage ovisi o brzini kojom kontrast prolazi kroz crijevne vijuge, tako da pretraga kod nekih pacijenata može trajati i više sati.

AKT GUTANJA

Kontrastna radiološka pretraga jednjaka. Pacijent uzima gutljaj kontrastnog sredstva (barij, gastrografin), ali ga ne proguta dok mu liječnik to ne kaže. Nakon toga slijedi snimanje. PACIJENT MORA SURAĐIVATI S LIJEČNIKOM. Moguć prolaz kontrasta kod karcinoma fistula u bronhe što izaziva osjećaj gušenja i kašlja.

DIJASKOPSKI PREGLED ŽELUCA I DVANAESTNIKA (duodenuma)

Radiološka kontrastna pretraga želuca i dvanaestnika. Pacijent dolazi NATAŠTE (ne smije jesti najmanje 8 sati prije pretrage, a piti ne smije najmanje 4 sata prije). Pacijent u stojećem stavu popije 2-3 gutljaja kontrastnog sredstva, a potom se poliježe vodoravno. Snima se u više različitih položaja ovisno o uputama liječnika.

PACIJENTI KOJI DOĐU NEPRIPREMLJENI BITI ĆE VRAĆENI KUĆI NEOBAVLJENA PREGLEDA!

DETALJNO PROČITATI UPUTE, TE IH SE U CIJELOSTI PRIDRŽAVATI!

ISPUNITI PRISTANAK NA MR PREGLED PO DOLASKU I UPISU NA ŠALTERU RTG-A!

Narudžbe za MR se obavljaju isključivo na šalteru centralnog naručivanja u prizemlju u glavnoj zgradi bolnice.

MR (magnetska rezonanca) je neinvazivna radiološka metoda slikovnog prikaza presjeka ljudskog tijela. Pri MR pregledu ne koristi se ionizirajuće zračenje, ali je bolesnik izložen jakom magnetskom polju (1.5 T). Bolesnik mora ukloniti sav metal s tijela i odjeće, metalni predmeti smanjuju kvalitetu pregleda i ugrožavaju sigurnost bolesnika. Bolesnici koji imaju u tijelu metalne dijelove, poput krhotina eksplozivnih naprava, operacijski postavljenih vijaka, pločica, metalnih kopči ili umjetnih zglobova smiju se pregledavati MR-om tek ako postoji podatak u medicinskoj dokumentaciji o tome da je metal pogodan za pregled u magnetskom polju jakosti iste ili veće kao i uređaj na kojem će se pretraga izvoditi. U suprotnom može doći do zagrijavanja i pomicanja metalnih dijelova i oštećenja tkiva i organa u kojima se oni nalaze.

MR-om se ne smiju pregledavati niti bolesnici koji imaju ugrađene različite elektronske uređaje poput neurostimulatora ili elektrostimulatora srca, te umjetnih pužnica jer se ti uređaji, kao i organi u kojima se nalaze, u jakom magnetskom polju MR-a mogu oštetiti. Zato je važno istinito i čitljivo ispuniti i potpisati pristanak na MR pregled.

Pregled se obavlja u zatvorenom prostoru i traje 30-60 minuta. Za to vrijeme bolesnik leži na pokretnom stolu, te je smješten u gentrij (tunel) MR uređaja i jako je važno da bude miran i opušten. Svaki pokret kvari kvalitetu dobivene slike, a samim time i kvalitetu nalaza. Zbog velike buke koju proizvodi uređaj, bolesnik dobiva zaštitu za uši. Čitavo vrijeme pregleda medicinsko osoblje prati bolesnika na monitoru i komunicira pomoću mikrofona. Ukoliko se pojavi bili kakav problem, bolesnik može signalizirati medicinsko osoblje gumbom. Na dio tijela koji se snima postavlja se zavojnica „coil“- dio uređaja za odašiljanje i primanje signala iz tijela. Kod pojedinih pregleda potrebna je primjena kontrastnog sredstva (gadolinij).

Kontrastno sredstvo se daje intravenski ručno ili automatskom špricom, te se snimanje nastavlja. Nakon MR pregleda kod kojeg se primjenjuje kontrast, vrlo rijetko mogu nastupiti odgođene alergijske reakcije. Ukoliko se bolesnik pridržava svih navedenih uputa, MR pregled je vrlo siguran. Unatoč tome postoje neki rizici od neželjenih događaja.

Iako nije dokazana štetnost MR pregleda – ne savjetuje se MR preglede obavljati u ranoj trudnoći (prvi trimestar), osim ako se ne očekuje veća dobit od pregleda nego što je potencijalna šteta za plod, o čemu odlučuju nadležni ordinarius, ginekolog i radiolog. Molimo dođite 30 minuta prije zakazanog termina za MR pregled, te se javite na šalter Odjela za radiologiju koji se nalazi na 1 katu u glavnoj zgradi bolnice.

Zakazano vrijeme je okvirno i može doći do značajnih odstupanja zbog novonastalih medicinskih indikacija kod prijašnjih pregleda te molimo za razumijevanje.

Obavezno imati:

1. Ispravnu UPUTNICU liječnika obiteljske medicine

2. Kompletnu medicinsku dokumentaciju, te snimke i/ili CD svih prethodno učinjenih slikovnih pretraga (RTG, UZV, CT, PET CT, MR) 

3. Nalaz laboratorijske pretrage UREA I KREATININ ne stariji od 30 dana

4. Dan prije pretrage pojesti lagani doručak (čaj, kruh, dvopek, namaz) te lagani ručak (oko 12 sati), suhi žganci, te uzeti terapiju

5. Ujutro doći natašte, odnosno u poslijepodnevnom terminu ne jesti četiri sata prije pretrage

6. Trudnoća je kontraindikacija za sve MR metode, kao i pace maker i metalne klipse osim ako nisu od titana.

(Priprema za UZV jetre, gušterače, žuč. mjehura, žuč. vodova, bubrega, mok. mjehura, prostate kod muškaraca, abd. aorte i paraaortalnog područja)

1. PACIJENT NA DAN PREGLEDA DOĆI STROGO NATAŠTE !!
   Ne piti niti vodu (redovnu terapiju popiti s malo vode)
   Ne žvakati žvačaku gumu!!! Ne jesti bombone.
2. Za suprapubični UZV pregled prostate kod muškaraca i za suprapubični pregled mok. mjehura u oba spola nastojati ne mokriti 3 sata prije pregleda.
3. Dva dana prije pregleda ne jesti hranu koja nadima (svježe voće i povrće, masnu hranu, mlijeko i mliječne prerađevine, mahunarke, ne piti gazirana pića).
   U slučaju zatvora stolice uzeti sredstvo za čišćenje dan prije pregleda.Režim prehrane na dan prije pregleda
   – doručak: prženi kruh, čaj bez šećera
   – ručak: lagana hrana (kuhano pileće meso, tijesto, krumpir)
   – večera: suhi žganci
4.  OBAVEZNO NA PREGLED PONIJETI STARE UZV NALAZE KAO I LAB. NALAZE, ODNOSNO NALAZE LIJEČNIKA KOJI PACIJENTA UPUĆUJE NA UZV PREGLED.

RTG histerosalpingografija je dijagnostička i terapijska metoda kojom se ispituje prohodnost i izgled maternice i jajovod

Retrogradna pijelografija je metoda prikazivanja bubrežnoga kanalnog sustava

Metoda za procjenu fistula, perianalnih fistula, perirektalnih fistula, odnos fistula s okolnim strukturama, identifikaciju unutarnjeg otvor a i grananje fistula, postojanje apscesa ili upalnih promjena te omogućuje precizno planiranje kirurškog zahvata.

Akt gutnaja je dijagnostička metoda pri kojoj se korsiti video RTG snimanja u stvarnom vremenu koji se također naziva fluoroskopija. Ova pretraga se radi kako bi se procijenili sposobnost/akt gutanja kod pacijenta. Najčešće se primjenjuje u dijagnsoticiranju poremećaja gutanja, divertikula jednjaka, zastoja hrane, karcinoma jednjaka i ostalih patoloških stanja.

Kontrastnim snimanjem jednjaka kojom se potvrđuje poremećaj akta gutanja i poremećaj pasaže kontrasta kod motornih poremećaja jednjaka.

Pasaža želuca je dijagnostička metoda pri kojoj se korsiti video RTG snimanja u stvarnom vremenu koji se također naziva fluoroskopija,a kojim se koristi pri dijagnosticiranju problema kao što su teškoće pri gutanju, problem želučanog refluksa, hijatalne hernije, opstrukcija ili stenoza gornjeg GI trakta, neobjašnjiva povraćanja, mučnina, nelagoda u trbuhu, problemi sa probavom i ostalim patološkim stanjima.

Pasaža tankog crijeva je dijagnostička metoda pri kojoj se korsiti video RTG snimanja u stvarnom vremenu koji se također naziva fluoroskopija,a kojim se koristi pri dijagnosticiranju problema kao što su opstrukcija ili stenoza gornjeg GI trakta, nelagoda u trbuhu, problemi sa probavom i ostalim patološkim stanjima.

Rendgenska kontrastna metoda kojom se prikazuju žučni mjehur i žučni vodovi

Metoda radiološke pretrage traheje pri kojoj se slika promatra na fluorescentnom zaslonu.