Odjel za pedijatriju

O nama

Odjel za pedijatriju osnovan je 1961. godine, a od 1971. djeluje u sadašnjem prostoru koji je nakon Domovinskog rata temeljito preuređen i prilagođen suvremenim zahtjevima liječenja djece.

Stacionarni dio ima 18 kreveta i skrbi o akutno bolesnoj djeci od 0 do 18 godina na razini sekundarne zdravstvene zaštite. U sklopu odjela postoji i dnevna bolnica, poliklinički dio (hitna pedijatrijska ambulanta, opća pedijatrijska ambulanta, 7 subspecijalističkih ambulanti, 2 dijagnostička kabineta).

Djelatnici Odjela za pedijatriju skrbe o zdravoj i bolesnoj novorođenčadi koja su fizički smještena na 2. katu, na Odjelu za ginekologiju i opstetriciju. Zdrava novorođenčad borave u svom krevetiću u sobi uz majku („rooming in“); djeca kojoj je potreban pojačan nadzor borave u tzv. dječjoj sobi, a bolesna novorođenčad u Jedinici za intenzivnu njegu novorođenčadi. Skrbimo o novorođenčadi starijoj od 34. tjedna gestacije, rodne mase veće od 1.600 g. Pacijente kojima je potrebno intenzivno liječenje ili dodatna klinička obrada, upućujemo u suradne tercijarne ustanove.

Osim što nastojimo podići razinu dijagnostike i liječenja djece, školovanjem osoblja i nabavom suvremene opreme, nastojimo i humanizirati boravak djece u bolnici. Jedan od roditelja može biti uz svoje dijete tijekom cijelog dana, a ima i 6 mjesta za 24-satni boravak majke uz dijete (majke dojilje i roditelj djeteta s posebnim potrebama na teret HZZO-a).

Volonteri Saveza društava „Naša djeca“ vode igraonicu „Artinčicu“. Početkom 2008. godine Odjel je stekao naslov „Dječji odjel Opće bolnice Vinkovci – prijatelj djece“, od 2009. i rodilište nosi naslov „Rodilište – prijatelj djece“. Redovito nas posjećuju „Crveni nosovi“ – klaunovi doktori. Prigodom blagdana djelatnici Gradske knjižnice Vinkovci te učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola obraduju male pacijente prigodnim programom i poklonima.

Želite nas kontaktirati

Obratite nam se putem kontakt obrasca.

Kućni red

  1. DOZVOLJEN JE BORAVAK JEDNOG RODITELJA (MAJKE ILI OCA), OD 09 DO 19 SATI, UZ RAZUMNA OGRANIČENJA (VIZITE, ODREĐENI DIJAGNOSTIČKI I TERAPIJSKI POSTUPCI, SPAVANJE).
  2. PRILIKOM DOLASKA I ODLASKA NA ODJEL ZA PEDIJATRIJU, JAVITI SE MEDICINSKOJ SESTRI KOJA NJEGUJE VAŠE DIJETE.
  3. PRI ULASKU U BOLESNIČKU SOBU, OBAVEZNO OPERITE RUKE. NASTOJTE DOLAZITI SA ŠTO MANJE STVARI I NE ODLAŽITE IH NA BOLESNIČKI KREVET.
  4. NE DOVODITE ZDRAVU DJECU U BOLNICU U POSJET BOLESNOM DJETETU.
  5. DONOSITE I OSTAVLJAJTE MINIMALNU KOLIČINU DOZVOLJENE HRANE I PIĆA. KORISNE SU IGRAČKE, SLIKOVNICE I KNJIGE.
  6. NEMOJTE DAVATI HRANU NITI PIĆE DRUGOJ DJECI, NJIHOVO LIJEČENJE I PRETRAGE ČESTO OVISE O PREHRANI.
  7. INFORMACIJE O DJETETU MOŽETE DOBITI OD 14 DO 14.30 SATI OD LIJEČNIKA KOJI LIJEČI VAŠE DIJETE ILI OD ODJELNOG LIJEČNIKA (AKO NJEGOV LIJEČNIK TOGA DANA NIJE NA ODJELU).
  8. U POSJET DOLAZITE ISKLJUČIVO GLAVNIM ULAZOM, NE KROZ AMBULANTNI DIO.
  9. MAJKE KOJE SU UZ SVOJU DJECU, SUDJELUJU U NJEZI I HRANE SVOJE DIJETE, TREBAJU BITI U ODJEĆI PRIKLADNOJ ZA BORAVAK U BOLNICI. SVAKI IZLAZAK S ODJELA MORAJU NAJAVITI MEDICINSKOJ SESTRI.

VRIJEME POSJETA: SVAKI DAN OD 11 DO 12 I OD 16 DO 17 SATI

  • ZA VRIJEME DJEČJE VIZITE, MAJKE MORAJU BITI U SOBI, A MOBITELI ISKLJUČENI
  • DJECA SE OTPUŠTAJU KUĆI – NAKON NAJMANJE 72 SATA ŽIVOTA I PREGLEDA PEDIJATRA NA DAN OTPUSTA
  • ZA POKAZIVANJE NOVOROĐENČADI, MOLIMO, PRIDRŽAVAJTE SE VREMENA POSJETA, SVAKIM DANOM OD 11 DO 12 SATI I OD 16 DO 17 SATI
  • OČEVI MOGU DOBITI INFORMACIJE O DJECI, ISKLJUČIVO USMENO (NE TELEFONSKI) OD 14.00 DO 14.30
  • MOLIMO MAJKE NEKA NE NOSE NOVOROĐENČAD PO HODNIKU, NEGO IH GURAJU U KREVETIĆU ILI POZOVU MEDICINSKU SESTRU
  • NOVOROĐENČAD NE SMIJU OSTATI SAMA U SOBI, ODNOSNO, OBJE RODILJE NIKAD NE SMIJU ISTOVREMENO IZAĆI (NITI U VRIJEME POSJETA)
  • MAJKE NOVOROĐENČADI SMIJU PROMJENITI PELENU, A O STOLICI I MOKRENJU TREBAJU IZVIJESTITI MEDICINSKU SESTRU
  • MAJKE NE SMIJU BITI U CIVILNOJ ODJEĆI ZA VRIJEME BORAVKA U RODILIŠTU, NITI NAPUŠTATI HOL ISPRED RODILIŠTA
  • U SOBAMA NIJE DOZVOLJENO DRŽATI SVJEŽE CVIJEĆE
  • PUŠENJE JE ZABRANJENO U SVIM BOLNIČKIM PROSTORIJAMA
  • UKOLIKO IMATE PITANJE ILI PROBLEM, OBRATITE SE MEDICINSKOM OSOBLJU

Poliklinika

HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA – radno vrijeme: svakog dana od 0 do 24 sata (ne naručuje se, nije potrebno imati uputnicu)

OPĆA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA – radno vrijeme: od ponedjeljka do petka  od 8 do 15 sati (ne naručuje se, potrebno je imati odgovarajuću uputnicu)

DNEVNA BOLNICA – radno vrijeme: svakog dana od 0 do 24 sata (ne naručuje se, potrebno je imati odgovarajuću uputnicu)

Subspecijalističke ambulante

Naručivanje: za pregled u svim subspecijalističkim ambulantama kao i za kabinet za UZV abdomena potrebno se naručiti osobno na prijemnom šalteru Odjela za pedijatriju ili telefonski na tel. 032/349 222, radnim danom od 12 do 15 sati. Moguće je i e-naručivanje (izabrani doktor putem CEZIH-a).

Ako nema slobodnih termina, pacijent će biti upisan na listu čekanja i o prvom slobodnom terminu obaviješten telefonski (važno je ostaviti točan broj telefona koji se koristi!).

NA PREGLED JE NEOPHODNO DONIJETI ODGOVARAJUĆU UPUTNICU IZABRANOG LIJEČNIKA.

U protivnom se pacijent ne može upisati u bolnički informatički sustav.

 

Radno vrijeme subspecijalstičkih ambulanti, ovisno o organizacijskim okolnostima, podložno je promjenama.

Naručivanje za EEG – telefonski, svakog radnog dana od 14 do 15 sati na 032 / 349 – 222

Radno vrijeme: petak od 8 do 14 sati

U endokrinološkoj ambulanti obavlja se specijalistički pregled u svrhu dijagnosticiranja: poremećaja rasta i razvoja djeteta (niski rast, pothranjenost); prekomjerne težine i pretilosti u djece te savjetovanje o odgovarajućoj prehrani; poremećaja pubertetskog razvoja (preuranjeni i zakašnjeli pubertet), ginekomastije (povećanje mliječnih žlijezda); bolesti štitne žlijezde; bolesti nadbubrežnih žlijezda; hirzutizma (pojačane dlakavosti), metaboličkih poremećaja (hipoglikemije, hiperlipidemije), te savjetovanje i praćenje djece dijabetičara.

Radno vrijeme: četvrtak od 13 do 19 sati i petak od 8 do 14 sati

U kardiološkoj ambulanti obavlja se specijalistički pregled i neinvazivne dijagnostičke pretrage kojima se dijagnosticiraju prirođene i stečene bolesti srca i poremećaji srčanog ritma.

EKG (elektrokardiografija) je pretraga kojom se snima električna aktivnost srca. Izvodi se u ležećem položaju i traje 3-4 minute. Pacijent tijekom pregleda leži na leđima, a na stjenku prsnog koša postavljaju se elektrode na prsni koš, obje ruke i noge.

UZV SRCA (ehokardiografija) je pretraga kojom se može vidjeti građa srca te protok krvi kroz srčane šupljine i velike krvne žile. Pretraga je bezbolna i neškodljiva, bez rizika i kontraindikacije pa se zbog toga može više puta ponavljati. Izvodi se tako da pacijent leži na lijevom boku ili na leđima, na prsa se nanosi gel, te liječnik UZV sondom vrši pregled. Pretraga traje oko 15-tak minuta.

Za malu djecu mogu se ponijeti dude varalice, igračke ili ono što dijete umiruje.

24-satni EKG (Holter EKG) je pretraga kojom se prati električna aktivnost srca tijekom 24 sata. Snimanje ovim aparatom obavlja se za vrijeme svih aktivnosti pacijenta tijekom jednog dana: u pokretu, naporu, mirovanju i spavanju. Na stjenku prsnog koša pacijenta stavljaju se elektrode koje su spojene na mali digitalni aparat koji vrši i pamti mjerenja.

Po potrebi se može učiniti i 24-satno mjerenje krvnog tlaka (24-satni „Holter“ tlaka, KMAT).

Aparati za 24-satni EKG i 24-satno mjerenje tlaka su lagani i ne ometaju pacijenta u dnevnim aktivnostima, ali treba izbjegavati aktivnosti koje mogu oštetiti uređaj kao što su kupanje, tuširanje, plivanje. Pacijent je dužan voditi dnevnik svih aktivnosti i iskustava jer su tako prikupljeni podaci važni za analizu snimke i postavljanju dijagnoze.

Radno vrijeme: utorak od 13 do 19 sati i srijeda od 8 do 13 sati

U neuropedijatrijskoj ambulanti se obavlja neurološki pregled, UZV mozga i očitava snimka EEG-a (onim pacijentima kojima su indicirane) te se na temelju njih postavlja dijagnoza (ili nastavi dodatna obrada) neuroloških stanja i bolesti, perinatalnih oštećenja mozga, nasljednih metaboličkih i degenerativnih encefalopatija, epilepsije i epileptičkih sindroma dječje dobi, neuromišićnih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti, glavobolja i demijelinizacijskih bolesti.

UZV mozga je neinvazivna pretraga struktura mozgovine kojom se pronalaze odstupanja, a nekima od njih moguće je pratiti i dinamiku. Zahtjeva neokoštalu veliku fontanelu, a izvodi se prelaskom sonde nad neokoštalim dijelom lubanje. Tijekom snimanja se koristi gel koji se lako skida.

EEG (elektroencefalografija) je bezbolna metoda kojom se bilježe električne aktivnosti moždanih stanica (neurona). Snimanje EEG-a provodi se u EEG kabinetu.

Radno vrijeme: ponedjeljak od 13 do 19 sati i utorak od 8 do 13 sati

Rad neurorazvojne ambulante obuhvaća praćenje rasta i razvoja djece s neurorizičnim čimbenicima.

Neurorazvojni pregled je bezbolan, obavlja se bez prethodne pripreme djeteta. Tijekom pregleda se procjenjuje ponašanje, interes, pažnja te usvojene vještine djeteta. I u neurorazvojnoj ambulanti UZV mozga se primjenjuje kao dijagnostička metoda.

Radno vrijeme: utorak, srijeda, četvrtak od 8 do 14 sati

U pulmološkoj i alergološkoj ambulanti provodi se dijagnostička obrada koja uključuje pulmološki pregled (anamneza i fizikalni pregled), plućnu funkcijsku dijagnostiku (spirometriju, bronhodilatacijski test, FeNO test), alergološko testiranje te edukacija roditelja i djece astmatičara.

Spirometrija se koristi za mjerenja plućnih volumena i kapaciteta pluća te brzine protoka zraka prilikom udisaja i izdisaja. Izvodi se puhanjem u aparat po uputama medicinske sestre koja izvodi test.

Za izvođenje testa nije potrebna prethodna priprema.

Bronhodilatacijski („Ventolinski“) test se koristi za dijagnosticiranje astme i procjenu odgovora na liječenje. Uspoređuju se vrijednosti spirometrije prije i nakon primjene aerosola salbutamola (Ventolina) u 20. i 40. minuti nakon prvog mjerenja.

Priprema pacijenta: 8 sati prije testa ne smiju se uzimati bronhodilatatori kratkog djelovanja (salbutamol), 12 sati prije bronhodilatatori dugog djelovanja (salmeterol, Seretide), a 24 sati prije antikolinergici dugog djelovanja (tiotropi).

FeNO test mjeri frakcijski ekspiracijski sadržaj dušičnog oksida (NO) u izdahu pacijenta koji je pouzdan marker upale dišnih puteva. Pacijenti oboljeli od astme imaju povišenu razinu NO u izdahu koja se smanjuje s protuupalnom terapijom. Izvodi se puhanjem u poseban aparat.

Priprema pacijenta: jedan sat prije testa zabranjeno je piti i jesti, naporno vježbati i raditi; 12 sati prije testa ne smiju se uzimati salbutamol (Ventolin) niti salmeterol (Serevent).

Alergološko testiranje izvodi se kožnim PRICK testom. Moguće je testiranje na inhalacijske i nutritivne alergene. Upotrebljavaju se topivi standardizirani ekstrakti alergena, a izvodi se ubodom lancetom u kožu volarne strane podlaktice kroz kap nanešene otopine alergena. Sterilna lanceta se koristi jednokratno za svaki alergen, ima vrh dužine 1 mm s graničnikom koji sprečava prodiranje dublje u kožu. Pri izvođenju testa nužno je učiniti negativnu i pozitivnu kontrolu uz testiranje alergenima i međusobno uspoređivanje nalaza. Test se očitava nakon 15-20 minuta od izvođenja. Histaminska reakcija javlja se ranije i prije nestaje od alergijskih. Test je siguran i gotovo da nema neželjenih reakcija.

Lijekovi koji mijenjaju reaktivnost test: antihistaminici, tetraciklini, fenotiazini, lijekovi za sinuse i prehladu, antitusici, antiemetici – prestati uzimati 5 dana prije testiranja; triciklički antidepresivi – prestati uzimati 6 dana prije testiranja; blokatori H2 receptora (ranitidin) – prestati uzimati 1 dan prije testa; lokalni kortikosteroidi nakon dulje upotrebe.

Radno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 8 do 12 sati

U nefrološkoj ambulanti obavlja se specijalistički pregled i dodatna pretrage u svrhu dijagnosticiranja, praćenja i liječenja djece s poremećajem noćnog mokrenja, upalama mokraćnih putova, funkcionalnim smetnjama donjeg mokraćnog sustava i povišenim krvnim tlakom.

UZV mokraćnog sustava (urotrakta): Dijete se polegne na ležaj, trbuh se oslobodi od odjeće i namaže gelom. Pretraga se vrši UZV sondom, bezbolna je, traje 15-tak minuta. Nije nužna posebna priprema, no dijete bi trebalo imati pun mjehur.

24-satno mjerenje krvnog tlaka („Holter“ tlaka, KMAT) je kontinuirani monitoring mjerenja arterijskog tlaka malim prijenosnim uređajem tijekom 24 sata. Na pacijentovu nadlakticu postavlja se manšeta koja je spojena na digitalni aparat koji vrši i pamti mjerenja, a pričvrsti se na pojas.

Aparat za 24-satno mjerenje tlaka je lagan i ne ometa pacijenta u dnevnim aktivnostima, ali treba izbjegavati aktivnosti koje mogu oštetiti uređaj kao što su kupanje, tuširanje, plivanje. Pacijent je dužan voditi dnevnik svih aktivnosti i iskustava jer su tako prikupljeni podaci važni za analizu snimke i postavljanju dijagnoze.

Mikciometrija – u suradnji s Urološkom ambulantom.

Radno vrijeme: svakog radnog dana prije podne, prema narudžbi iz rodilišta

U neonatološkoj ambulanti kontrolira se novorođenčad zbog praćenja stanja i bolesti karakterističnih za terminsku i prijevremeno rođenu novorođenčad, potrebnog ponavljanja pretraga skrininga, praćenja napredovanja na tjelesnoj masi te se savjetuje majke vezano uz probleme s dojenjem. Na indikaciju se novorođenčadi radi i UZV mozga.

Radno vrijeme: jedan dan u tjednu od 13 do 19 sati

UZV abdomena (trbuha) je bezbolna pretraga. Dijete treba poleći na ležaj, djetetov trbuh se namaže gelom radi boljeg kontakta sa UZV sondom, a traje 15-tak minuta.

Priprema pacijenta: Pregledu smeta zrak u crijevima pa se dan prije pregleda preporučuje lagana, jušna hrana. Zabranjene su mahunarke, teška hrana, gazirana pića koji stvaraju zrak u crijevima. Zadnji obrok se preporučuje najkasnije do 18 sati dan prije pregleda, a nakon toga se može piti vodu ili čaj. Na dan pregleda treba doći natašte ili ne jesti barem 5 do 6 sati prije pregleda.

Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 7 do 15 sati

Priprema: Večer prije EEG pretrage oprati kosu šamponom i ne stavljati u kosu nikakve kozmetičke preparate (lak za kosu, gel i sl.). Ne prekidati djetetovu redovitu terapiju, a donijeti na pretragu i listu lijekova koje dijete uzima. Osam sati prije snimanja ne smije se uzimati druge lijekove za spavanje, smirenje, lijekove koji opuštaju mišiće, kavu, čaj niti čokoladu jer mogu promijeniti nalaz. Poželjno je uzeti mali obrok (glad može utjecati na električnu aktivnost).

Standardno EEG snimanje poželjno je učiniti kod djeteta koje je naspavano i nahranjeno, mirno i opušteno.

Ukoliko je potreban EEG nakon neprospavane noći, tada je potrebno dijete održati budnim kako bi izdržalo noć bez spavanja. Večer prije dijete liježe u uobičajeno vrijeme. Veća djeca bude se oko ponoći, a manja djeca oko 4 sata ujutro. Važno je da dijete, nakon što je probuđeno, više ne zaspe, sve do dolaska u EEG kabinet. Neposredno prije EEG snimanja, dijete treba uspavati i tada se počinje snimati.

Tijek snimanja: za vrijeme pretrage, dijete leži na leđima u krevetu. Medicinski EEG tehničar izmjeri veličinu djetetove glave i označi mjesta za postavljanje elektroda (malih metalnih diskova). Za vrijeme pretrage, EEG tehničar će postavljati različita pitanja i davati različite instrukcije: da dijete zatvori oči, duboko diše i sl. Pri kraju snimanja, nekoliko puta će osvijetliti pacijenta jarkim svjetlom.

Pretraga traje od 30 do 60 minuta.

Korisni savjeti

  1. Dojenje daje idealnu hranu za zdrav rast i razvoj normalne dojenčadi. Tijekom prvih mjeseci života prehrana dojenčeta isključivo dojenjem treba biti PRAVILO.
  2. U pravilu mogu dojiti sve žene. Nemogućnost dojenja zbog stvarnih patofizioloških razvoja prava je rijetkost. Bezrazložan strah da neće moći izlučivati mlijeko ili da proizvedeno mlijeko neće moći zadovoljiti potrebe dojenčeta za hranjivim tvarima, najčešći su razlozi neuspjeha u začetku dojenja ili preranog početka dopunske prehrane.
  3. Blizak kontakt majke i djeteta neposredno nakon poroda i učestalo dojenje, bez krutih vremenskih ograničenja, najbolji su stimulans za izlučivanje mlijeka.
  4. U normalnim okolnostima prvih tjedan dana, pa i mjeseci, nije potrebno dodavanje vode ili druge hrane jer žensko mlijeko idealno zadovoljava sve potrebe dojenčeta i za hranom i vodom.
  5. Prvo mlijeko koje majka izluči (kolostrum) prozirno je i žućkasto, izuzetno je vrijedno za dojenče zbog visokog sadržaja bjelančevina i vitamina topljivih u mastima, kao i zbog svojeg svojstva da štiti dijete od mnogih bolesti.
  6. Pravilno postavljanje dojenčeta na dojke, osigurava dobro lučenje mlijeka i sprječava bolne bradavice i upalu dojki.
  7. Do kraja 6. mjeseca života dijete hraniti isključivo mlijekom. Prerano davanje mješovite hrane ometa dojenje i povećava rizik pojave alergijskih bolesti, proljeva i drugih bolesti.

Ako imate poteškoća kod dojenja, trebate dodatne informacije i/ili se želite uključiti u rad neke od grupa za potporu dojenju, javite se patronažnim sestrama, radnim danom oko 8:00 sati.

  • VINKOVCI: ŽELJKA ĆAVAR, bacc.med.tech, IBCLC; VESNA DAKIĆ, m.s. tel: 032/308-530
  • ANDRIJAŠEVCI: MARIJA DEJANOVIĆ, m.s, mob: 098/909-69-70
  • STARI JANKOVCI: ZORA PUÐA, bacc.med.tech., tel: 032/540-644
  • ŽUPANJA: “BAMBINO”, zadnji četvrtak u mjesecu u 10:30 i po dogovoru, mob: 098/273-1009 (Gabrijela Palković)
  • RODILIŠTE OŽB VINKOVCI 032/349-405

Zajednička izjava SZO i UNICEF-a (1989.)

  1. Imati pisana pravila koja su uvijek dostupna cjelokupnom zdravstvenom osoblju.
  2. Poučiti zdravstveno osoblje vještinama potrebnim za primjenu tih pravila.
  3. Obavijestiti sve trudnice o prednostima majčina mlijeka i o tome kako se doji.
  4. Pomoći majkama da počnu dojiti već pola sata nakon djetetova rođenja.
  5. Pokazati majkama kako se doji i kako će sačuvati izlučivanje mlijeka čak ako su odvojene od svoje dojenčadi.
  6. Ne davati dojenčadi nikakvu drugu hranu ili tekućinu već samo majčino mlijeko, osim ako to nije medicinski opravdano.
  7. Omogućiti majkama i djeci da budu zajedno 24sati na dan („rooming-in“).
  8. Poticati majke da doje na djetetovo traženje.
  9. Ne davati dude i dude varalice djeci koja doje.
  10. Poticati osnivanje skupina za potporu dojenju i uputiti majke na njih pri izlasku iz rodilišta ili bolnice.

Osoblje

  • MARIJA JURKOVIĆ, dr.med., spec. pedijatrije i uži specijalist neonatologije, V.D. VODITELJA ODJELA
  • MIRA ZOBENICA, dr.med., spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske neurologije
  • TEREZA KRMEK, dr.med., spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske pulmologije
  • ZVONKO JUKIĆ, dr.med., spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske kardiologije
  • HELENA KARNAŠ, dr.med., spec. pedijatrije
  • IVANA SEIBL, dr.med., spec. pedijatrije
  • BRANKA SMITAL-ZORE, dr.med.spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske nefrologije
  • MILICA TOMIĆ, dr.med., spec. pedijatrije
  • ARIANA ČAPKUN ŠILIĆ, dr.med., spec. pedijatrije
  • SANJA MARINKOVIĆ, dr.med., spec. pedijatrije
  • LIDIJA LUČIĆ, dr.med., spec. pedijatrije
  • MARTINA RAIĆ, bacc.med.techn., GLAVNA SESTRA ODJELA