Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje

Opće informacije

Radno vrijeme: 0 – 24 sata

Posjete: radnim danom, blagdanom i vikendom: 16:00 – 16:30 sati
Ne ulaziti bez dopuštenja medicinske sestre s odjela – JIL-a
Posjete su dozvoljene samo za punoljetne članove uže obitelji

Informacije:

  • telefonom na broj 032 / 349 – 349: radnim danom, blagdanom i vikendom (samo osnovne informacije o pacijentu, najužoj rodbini):
    – 07:00 – 07:15 sati
    – 11:00 – 12:00 sati
    – 16:00 – 16:30 sati
    – 19:00 – 19:30 sati
  • usmene informacije: radnim danom, blagdanom i vikendom – 16:00 – 17:00 sati

Anesteziološka ambulanta

Radno vrijeme: ponedjeljak – petak: 07:00 – 15:00 sati
Radno vrijeme liječnika – izvanbolnički pacijenti: 08:00 – 12:00 sati
Radno vrijeme liječnika – bolnički pacijenti: 12:00 – 14:00 sati

Ambulanta za liječenje boli

Kontakt telefon za naručivanje i informacije: 032 349 346

Radno vrijeme:

– Ponedjeljak, srijeda, petak: 07:00 – 15:00 sati
– Utorak, četvrtak: 07:00 – 19:00 sati
– Liječnički pregledi: utorak, četvrtak: 12:00 – 19:00 sati

VAŽNO: Tijekom mjeseca srpnja i kolovoza ambulanta za liječenje boli ne radi u poslijepodnevnim satima (iza 15:00 sati).

Želite nas kontaktirati

Obratite nam se putem kontakt obrasca.

Ambulanta za liječenje boli OŽB Vinkovci

Dana 21.11.2001. godine je svečano otvorena Ambulanta za liječenje boli OŽB Vinkovci pod pokroviteljstvom ‘Lige protiv raka Vinkovci’.

Tim za liječenje boli čine jedan specijalist anesteziolog i medicinska sestra, a ponekad je potrebna ispomoć još jedne medicinske sestre. U ambulanti rade liječnici specijalisti anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja dodatno educirani za liječenje boli.

Zadaci ambulante su: liječenje bolesnika s akutnom i kroničnom boli te edukacija liječnika, zdravstvenih djelatnika te građanstva po pitanju ublažavanja i otklanjanja boli.

Liječenje boli u ambulanti: 

Godišnje se u ambulanti obavi oko 300 prvih pregleda te 450 do 500 kontrolnih pregleda.

U ambulanti se provode slijedeći postupci liječenja/ublažavanja boli:

  • TENS (transkutana elektronervna stimulacija),
  • laser terapija, akupunktura,
  • terapija ultrazvukom i magnetoterapija,
  • invazivni postupci (epiduralne injekcije, postavljanje epiduralnih katetera, injekcije bolnih točaka).

Obavijesti za pacijente

Bol je osjetilno i emocionalno iskustvo koje nas upozorava na nepovoljno zbivanje u organizmu (upala, ozljeda, degenerativni proces i drugo). Bol može nastati zbog akutnog nepovoljnog zbivanja, ali može biti i kronična bol koja onemogućava normalan život i dovodi do patnje.

Svaki liječnik ima zadatak utvrditi uzrok nastanka boli te ublažiti i/ili otkloniti bol.

Liječenje boli je multidisciplinarno pa se liječenjem boli bave mnogi specijalisti: neurolozi, neurokirurzi, fizijatri, anesteziolozi, onkolozi, kirurzi, psihijatri, psiholozi i drugi. Svaki liječnik pomaže bolesniku u okviru djelokruga svoje specijalnosti ili kao član tima. U ambulanti za liječenje boli OŽB Vinkovci rade liječnici specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Liječnici koji rade u ambulanti za liječenje boli dodatno su educirani za liječenje boli.

Ambulanta za liječenje boli je utemeljena da pomogne pri utvrđivanju uzroka boli i da terapijskim postupcima ublaži ili otkloni bol. Nakon postavljanja dijagnoze liječnik određuje farmakološku i nefarmakološku terapiju za liječenje boli.

U ambulanti za liječenje boli provode se slijedeći terapijski postupci:

  • TENS (transkutana elektro nervna stimulacija),
  • magnetoterapija,
  • akupunktura,
  • terapija laserom,
  • terapija UZV-om,
  • davanje epiduralnih injekcija ili postavljanje epiduralnog katetera
  • te izvodimo blokadu bolnih točaka.

Za pregled u Ambulantu za liječenje boli se naručuje na tel: 032 / 349 346; dolazi se s uputnicom na kojoj mora pisati Ambulanta za liječenje boli, dijagnoza i šifra bolesti. Ako je predviđeno ambulantno liječenje potrebna je uputnica na kojoj će pisati da je za terapiju (D1).

Ukoliko pacijent nema nalaze (laboratorijske, RTG, CT ili MG slikovne pretrage, nalaz neurologa, neurokirurga ili drugog specijaliste – ovisi o bolesti od koje pacijent boluje, potrebno je se informirati prije dolaska).

Molimo Vas da informiranje o potrebnim nalazima napravite prije dolaska u ambulantu za liječenje boli, jer ćete u protivnom morati ponovno doći na prvi pregled sa svim traženim nalazima.

Prije upućivanja u Ambulantu za liječenje boli dijagnoza mora biti jasna, mora biti isključena odnosno potvrđena bol zbog zloćudne bolesti jer je to jako važno za liječenje. Budući da je bol najčešće simptom bolesti ili nekog stanja, potrebo je utvrditi uzrok boli da bi istu mogli ispravno liječiti.

Napominjemo da u nekim stanjima/bolestima možemo samo ublažiti bol, ne možemo je u potpunosti otkloniti.

U ambulanti koristimo upitnike o boli i molimo da ih pažljivo pročitate i odgovorite na postavljena pitanja jer nam to pomaže u radu i pruža veću sigurnost za ispravno liječenje. Upitnici pomažu pacijentu da ne zaboravi navesti neku bolest/stanje, koje može biti važno pri liječenju.

Liječnik će nakon pregleda odrediti terapiju, objasniti cilj terapije i moguće nuspojave i komplikacije liječenja. Sve što Vas interesira po pitanju Vaše dijagnoze, liječenja, prognoze i drugih mogućnosti liječenja pitajte liječnika u ambulanti.

Važno je da iskreno i točno odgovorite liječniku po pitanju Vaših navika, lijekova koje uzimate i drugo jer to može imati utjecaja na liječenje. Navedeno podrazumijeva i popis lijekova koje redovito ili povremeno koristite.

Nakon što ste obaviješteni o dijagnozi, predloženom liječenju, prognozi i eventualnim komplikacijama liječenja i potpisujete obrazac o Suglasnosti (ili Izjavu o odbijanju liječenja).

Liječenje se može započeti tek nakon Vašeg pristanka na liječenje. Ako želite prekinuti liječenje potpisati ćete Izjavo o odbijanju liječenja. Ove pravne obrasce je propisao zakonodavac i liječnik ih je dužan rabiti.

Molimo Vas da sve prijedloge, primjedbe, pohvale i slično napišete i date medicinskoj sestri u ambulanti. Razmotrit ćemo Vaše opravdane primjedbe i prijedloge i ako je moguće poboljšati rad ambulante. Po pitanju organizacije rada ambulante možete pitati medicinsku sestru ili liječnika.

Informacije za bolesnike

Ove informacije kreirane su za bolesnike i za one koji nisu medicinski obrazovani, s namjerom da Vam na razumljiv i jednostavan način pojasni:

ANESTEZIJA je specijalistički medicinski postupak kojim se primjenom posebnih lijekova – anestetika odstranjuje bol i ostala neugodna osjećanja te umanjuje stres tijekom bolnih zahvata, pri čemu bolesnik može biti svjestan ili bez svijesti.

Anesteziju provodi liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja u suradnji s anesteziološkim tehničarom (anesteziološki tim).

Osim primjene anestezije, anesteziolog se brine o osnovnim životnim funkcijama kao što su svijest, disanje, rad srca, rad bubrega i ostalih organa te tjelesne temperature. Uz to nadoknađuje tekućinu u obliku infuzija te primjenjuje krv i krvne pripravke, ukoliko se ukaže potreba za njima.

Anesteziolog se također brine i za poslijeoperacijsko smanjenje boli, nadzor životnih funkcija, a po potrebi i za liječenje.

OPĆOM ANESTEZIJOM se postiže stanje slično dubokom snu, koje se izazove i održava za vrijeme operacije davanjem lijekova-anestetika. Svijest je isključena i u cijelom tijelu se ne osjeća bolni podražaj. Anestetici se daju kroz venu (intravenozna anestezija) ili se udišu.

REGIONALNA ANESTEZIJA rabi se prilikom operacija na pojedinim dijelovima tijela. Lokalni anestetici se ubrizgavaju u specifična područja tijela oko velikih živčanih spletova ili živaca kako bi se blokiralo provođenje živčanih impulsa i spriječila bol.

RIZICI I KOMPLIKACIJE ANESTEZIJE

Kao i kod svakog drugog postupka u medicini tako postoje rizici i komplikacije vezani uz anesteziju.

Kod današnjih suvremenih anestezioloških postupaka i primjerenog nadzora bolesnika modernom aparaturom i uređajima vrlo rijetko se događaju ozbiljne komplikacije.

Rizik za nastanak nepoželjnih pojava i komplikacija za vrijeme anesteziološkog postupka ovisi u prvom redu o vrsti i težini osnovne bolesti, eventualnim pratećim bolestima, dobi bolesnika, trenutnog zdravstvenog stanja i životnih navika. Moderna anestezija se danas smatra sigurnim postupkom te su smrtnost ili trajni invaliditet povezani isključivo s anestezijom vrlo rijetka pojava.

Češće popratne pojave i komplikacije: mučnina, povraćanje, grlobolja, pospanost, zbunjenost, nesjećanje doživljaja, bol na mjestu davanja lijekova, lokalizirana oteklina ili crvenilo, drhtanje, privremena nagluhost i nejasan vid.

Rijetke popratne pojave i komplikacije: bolovi u mišićima, glavobolja, bol u leđima, upala pluća, oštećenje zubiju, ozljeda usnica ili jezika, problemi vezani uz mokrenje, infekcije, tromboza (ugrušak u krvnoj žili) i embolija (odvajanje ugruška i plutanje krvnom žilom) te upala vene, budnost tijekom anestezije, poremećaji rada srca i cirkulacijski poremećaji (sniženje i porast tlaka), poremećaji disanja, poremećaji drugih organskih funkcija zbog djelovanja lijekova, trnci, neugodan osjećaj težine u rukama ili nogama kod postupaka regionalne anestezije.

Izuzetno rijetke komplikacije, katkad po život opasne: ozbiljne i teške reakcije preosjetljivosti (alergije) na anestetike, opasnost od ulaska želučanog sadržaja u pluća i nastanak teške upale pluća, osobito kod bolesnika s punim želucem, oštećenje očiju, oštećenje živaca, paraliza, infekcija virusima preko derivata krvi, oštećenje mozga, moždani udar, oštećenje srčane funkcije i srčani udar.

Pri nekim zahvatima ili u bolesnika čije opće stanje to zahtjeva, prije, za vrijeme ili poslije operacije, anesteziolog mora učiniti neke radnje koje mogu imati određene komplikacije. Primjerice, mora postaviti:

  • venski put
  • tubus – cijev za disanje u dišni put (dušnik) s mogućom posljedicom oštećenja zuba, ili oštećenja dušnika s mogućnostima trajnog suženja
  • arterijski kateter s mogućom posljedicom infekcije, povrede krvne žile, pojave krvnog podljeva
  • središnji venski kateter s mogućom posljedicom infekcije, povrede pluća (plućni kolaps), krvarenja, povrede živca
  • kateter mokraćnog mjehura s mogućom posljedicom infekcija, suženja mokraćnog kanala
  • sondu u želudac s mogućim ozljedama nosne školjke, sluznice jednjaka i želuca.

Svaki pacijent, prije planirane operacije, mora biti obaviješten o perioperativnom riziku i mogućim komplikacijama. Procjenu navedenog rizika vrši anesteziolog u anesteziološkoj ambulanti na osnovu razgovora, pregleda i dodatne obrade. Kod nekih se bolesnika odgovarajućom prijeoperacijskom pripremom i optimizacijom stanja rizik može značajno smanjiti.

Ocjena perioperativnog rizika može se postaviti i predočiti pacijentu tek nakon razgovora i pregleda pacijenta te uvida u medicinsku dokumentaciju, dijagnostičke postupke i laboratorijske nalaze koje pacijent donosi sa sobom prilikom dolaska u anesteziološku ambulantu.

Liječnik anesteziolog pruža pacijentu informacije o tome što je anestezija, preporučuje daljnje potrebne pretrage ako su one neophodne za procjenu stanja pacijenta i rizika, daje upute o korekciji trajne medikacije, preporučuje odgovarajuću prehranu, korekciju navika, ta daje upute o ponašanju neposredno prije anestezije/operacije.

Pacijenti prilikom pregleda u anesteziološkoj ambulanti dobiju obrazac za informirani pristanak u kojem također dobiju informacije o anesteziji i popunjavaju upitnik o ranijim i kroničnim bolestima, postojećoj medikaciji, alergijama i navikama. Pacijent svojim potpisom na obrascu za informirani pristanak potvrđuje da je obaviješten o postupcima anestezije, vlastitom riziku i riziku anestezije, da je informacije razumio i da pristaje na predočeni rizik (za maloljetne osobe potpisuje roditelj ili staratelj, za one kojima je oduzeta poslovna sposobnost potpisuje skrbnik).

Prije operacije potrebno je učiniti anesteziološki pregled kako bi se utvrdila težina osnovne bolesti i trenutno zdravstveno stanje.

Nakon odluke o upućivanju na operaciju dobit ćete od operatera ili Vašeg liječnika upute koje pretrage morate učiniti.

Anesteziolog mora znati sve Vaše prateće bolesti, lijekove koje uzimate i životne navike kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i droga, jer sve to može utjecati na anesteziju.

Kada dođete na pregled u anesteziološku ambulantu trebate donijeti:

  • uputnicu za anesteziološki pregled
  • tražene laboratorijske nalaze odnosno rezultate pretraga (npr: kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju, PV ili kompletan koagulogram, INR (ako uzima antikoagulacijsku terapiju), urin, elektrolite, ureju, kreatinin, GUK, hepatogram, EKG s očitanjem, RTG srca i pluća i drugo)
  • nazive i doze svih lijekove koje trošite
  • svu prateću dokumentaciju, ukoliko bolujete od drugih bolest; ako se liječite ili kontrolirate kod specijaliste druge specijalnosti (npr. kardiologa, pulmologa, endokrinologa, neurologa i dr.). Prije anesteziološkog pregleda treba obaviti i pregled nadležnog specijalista i dobiti mišljenje u vezi s predviđenom operacijom.

Sa svim navedenim (nalazima, kompletnom medicinskom dokumentacijom, popisom lijekova koje uzimate i uputnicom za pregled specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine) javite se u Anesteziološku ambulantu OŽB Vinkovci.

Anesteziolog će nakon pregleda procijeniti Vašu sposobnost za anesteziju i operaciju, odrediti dodatne moguće preglede i pretrage. Suglasnost o prihvaćanju odnosno odbijanju anestezije i ostalih navedenih anestezioloških postupaka potpisat ćete nakon razgovora sa anesteziologom.

Roditelj mora doći s djetetom na pregled u anesteziološku ambulantu jer on anesteziologu daje potrebne podatke o djetetu i potpisuje pristanak za anesteziološki postupak.

Roditelj se također kod anesteziologa može informirati o tijeku anesteziološkog postupka kako bi se upoznao s istim, te kako bi na temelju tih informacija mogao pripremiti dijete za postupak s ciljem smanjivanja straha kod djeteta.

Anesteziju odnosno operaciju potrebno je odgoditi u slučaju prehlade zbog mogućnosti iritacije dišnog puta. Iritirani dišni put je daleko skloniji reagirati na dodatne podražaje stiskanjem glasnica i bronha, provociranjem kašlja, pretjeranom proizvodnjom sluzi koja onda čepi dišne putove bili oni prirodni ili umjetni.

Poslije prehlade pretjerana iritacija i reaktivnost dišnog puta može biti prisutna i do dva mjeseca nakon prestanka ostalih simptoma i iako neko uredno funkcionira na dnevnoj bazi može reagirati na stavljanje tubusa i anesteziološki postupak. Pri tome je nevažno da li je za vrijeme prehlade bila ili nije bila povišena tjelesna temperatura. Povišena tjelesna temperatura tijekom prehlade nije predikcija ostatne reaktivnosti dišnog puta u datom trenutku poslije infekta.

Važno je također spomenuti ako Vaše dijete ima sklonost mučnini ili povraćanju, na primjer kada se vozi u autu (bolest kretanja).

Svoj djeci osim vrlo male (koja su premala da razumiju) treba objasniti da idu u bolnicu te da će biti operirani ili da će ići na pretrage.

Potrebno je prije svega objasniti djetetu da ide u bolnicu. Svoj djeci osim vrlo male (koja su premala da razumiju) treba objasniti da idu u bolnicu te da će biti operirani ili da će ići na pretrage. Objašnjenja moraju biti jednostavna, tako da ih djeca razumiju. Djeci od 2-3 godine starosti treba reći dva do tri dana prije operacije i na sam dan odlaska u bolnicu. Starijoj djeci od 4-7 godine treba reći tjedan dana prije operacije i na sam dan prijema. Starija djeca trebaju biti uključena u donošenje odluka o operaciji i razgovorima koji mogu započeti nekoliko tjedana prije operacije. Na taj će se način mogući strahovi od prijema u bolnicu i operacije smanjiti ili svesti na najmanju mjeru. Djetetu se obično kaže da je operacija ili pretraga nešto od čega će ozdraviti. Potrebno je hrabriti dijete da postavlja što više pitanja te na njih strpljivo davati odgovore i najjednostavnijim riječima objašnjavati što će se dogoditi. Dobro je reći djetetu koliko će to trajati, osobito ako će morati prenoćiti u bolnici. Većina bolnica danas ima mogućnost apartmanskog smještaja za majku i dijete. Ako dijete ima osobite zahtjeve, potrebno ih je spomenuti medicinskim sestrama.

Svo će se osoblje potruditi da djetetu bude što ugodnije u bolnici, ali ključnu ulogu imaju roditelji. Poznata je činjenica da pripremljena djeca bolje podnose boravak u bolnici od nepripremljene. Prije no što roditelj počne djetetu objašnjavati potrebno je da i sam sazna što više o anesteziološkim postupcima. Najbolje informacije će dobiti od anesteziologa koji će davati anesteziju. Stav roditelja je osobito važan. Ništa ne može umiriti dijete kao miran roditelj. Iako je sasvim normalno da roditelji strahuju za svoje dijete, najbolje je da to ne pokazuju djetetu.

Naravno, iz istih razloga kao i odrasli.

Nakon što je dijete prošlo prijeoperacijsku evaluaciju bit će zaprimljeno u bolnicu (obično dan prije operacije). Na odjelu će roditelj, ako ostaje s djetetom, dobiti neke naputke kojih se treba pridržavati. Jedno od pravila kojih se potrebno pridržavati je da dijete mora biti “natašte”.

Stav je da posljednji obrok (lagana hrana, čaša mlijeka) ne smije biti kasnije od 6 sati prije operacije. Djeca koja su dojena zadnji obrok mogu imati 4 sata prije operacije, a 2 sata prije operacije samo gutljaj vode (eventualno za lijekove). Ujutro, obično pola sata prije operacije, dijete će dobiti premedikaciju. To je obično sedativ koji se daje kao intramuskularna injekcija, kao tabletica, sirup ili kao čepić. Ovisno o operaciji koja se planira i prethodnim bolestima, dijete može dobiti i neke druge lijekove ili dodatnu dozu lijeka koje je uzimalo i prije same operacije. Ponekad se prije operacije daju i analgetici da se smanje postoperacijske boli.

Neki se zahvati mogu izvoditi ambulantno (manji kirurški i ginekološki zahvati, endoskopske pretrage, radiološke pretrage i slično). Izvodimo ih u kratkotrajnoj najčešće tzv. “intravenskoj“ anesteziji.

Za većinu ovakvih zahvate morate također obaviti pregled u anesteziološkoj ambulanti, biti natašte 6-8 sati prije zahvata, ispuniti anesteziološki upitnik i nakon što Vam je postupak objašnjen na Vama razumljiv način potpisati suglasnost za anesteziju, ako prihvaćate anesteziološke postupke.

Nakon anestezije pacijent ostaje u bolnici pod nadzorom najmanje 2 sata. Bolnicu pacijent smije napustiti samo u pratnji punoljetne odrasle odgovorne osobe. Ne smijete upravljati motornim vozilima i/ili strojevima 24 sata nakon anestezije. Unos hrane i pića moguć je nakon dva sata, ako nije drugačije određeno.

Za dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju prije zahvata odnosno anestezije.

Svojim ponašanjem možete znatno pridonijeti sigurnosti anestezioloških postupaka:

Priprema za anesteziju 24 sata prije operacije:

  • večer prije operacije potrebno se istuširati, skinuti lak sa noktiju, šminku, nakit, sat i sl.
  • lijekove koje stalno koristite uzmite samo prema preporuci anesteziologa. Ni u kojem slučaju nemojte sami uzimati lijekove koje ste dobili po preporuci drugih liječnika specijalista (za regulaciju šećera u krvi, krvnog tlaka, protiv srčanih aritmija i sl.). Također je moguće da po preporuci anesteziologa dobijete neke druge lijekove
  • dan prije operacije uzimat ćete laganu hranu, najkasnije do ponoći. Bistru tekućinu (vodu, čaj i bistri sok) smijete uzimati najkasnije do 6 sati prije operacije, ukoliko vam osoblje na odjelu ne odredi drugačije (ovisno o operaciji); ne smijete jesti, piti, žvakati žvakaću gumu ili bombone
  • nemojte pušiti.

Ujutro na dan operacije:

  • izvadite umjetno zubalo; skinite naočale, kontaktne leće, slušni aparat; skinite nakit
  • ne stavljajte puder na lice i ne lakirajte nokte
  • obavite primjerenu osobnu higijenu
  • nakon premedikacije (lijek koji se daje prije odlaska u operacijsku salu) potrebno je ostati u bolničkom krevetu

Za vrijeme operacije dolazi do relaksacije-opuštanja mišića, pa tako i mišića koji se nalazi na ulazu u jednjak.

Drugi razlog je da neki lijekovi koji se koriste u anesteziji mogu pojačavati osjećaj mučnine i dovesti do povraćanja.

Na taj način dolazi do povratka želučanog sadržaja prema ustima. U ustima može dalje doći do ulaska istog kiselog sadržaja sa primjesama hrane u dišni put s kojim postoji zajedničko u ovom trenutku zbog relaksacije mišića nezaštićeno mjesto u dišne puteve i pluća te do začepljenja dišnih puteva sa nemogućnosti ulaska zraka potrebnog za život u pluća i do razvoja specifične upale pluća uzrokovane kiselinom iz želudca tvl. Mend.sy sa teškim promjenama i destrukcijom uništavanjem tvari od koje su građena pluća.

Buđenje se odvija u operacijskoj sali odmah nakon završetka operacijskog zahvata. Razdoblje buđenja iz anestezije također je pod kontrolom anesteziološkog tima budući je ovo je isto tako vrijeme kada su moguće neke komplikacije (npr. nedostatno disanje, bol, nestabilnost krvnog tlaka i dr.).

Vrijeme neposredno nakon buđenja provesti ćete u sobi za buđenje (tzv. Recovery room), dobiti ćete lijekove protiv bolova i tu će se još neko vrijeme nadzirati Vaše stanje.

Ukoliko ipak osjetite bol odmah upozorite prisutnog anesteziologa ili anesteziološkog tehničara! Nemojte čekati da bol postane nepodnošljiva!

Nakon opće anestezije normalno je da se izvjesno vrijeme osjećate pospani i umorni.

Od očekivanih prolaznih komplikacija koje možete osjećati nakon anestezije su mučnina i povraćanje. U tom slučaju dobiti ćete lijekove protiv povraćanja.

Nakon oko 30-60 minuta, ako sve bude u redu, biti ćete vraćeni u Vašu sobu; sestre na odjelu dobiti će propisanu obaveznu terapiju za liječenje bolova kroz prva 24 sata od Vašeg anesteziologa.

Ovisno o zahvatu, možete nakon određenog vremena piti tekućinu i uzimati hranu – ne bez uputa liječnika.

Iza velikih i dugotrajnih operacija ili ako stanje pacijenta zahtijeva povećani nadzor, buđenje i poslijeoperacijski smještaj pacijenta biti će u Jedinici intenzivnog liječenja.

Ovo je također jedno od pitanja koje se pita svaki bolesnik prije operacije.

Strah od boli nakon operacije je razumljiv i na njega umnogome utječe ono što se čuje od drugih. Također, na pitanje o boli nakon operacije, bolesnik i od zdravstvenog osoblja često dobije informaciju da poslije operacije mora boljeti.

Međutim, nakon operacije Vas ne mora boljeti. Niti odmah nakon operacije niti u danima nakon operacije. Važno je da upozorite osoblje da Vas boli i to odmah čim se bol pojavi. Bol je subjektivan osjećaj i nitko osim Vas ne može odrediti boli li Vas manje ili više. Nemojte prihvatiti odgovor da poslije operacije mora boljeti. Puno je lakše suzbiti bol kada je manja. Kada bol postane nepodnošljiva potrebno je puno više lijekova i vremena da se ublaži. Razdoblje nakon operacije bez bolova omogućuje brži i uspješniji oporavak i sprečava nastanak komplikacija. Najčešći primjer je da bolesnik koji trpi poslijeoperacijsku bol, izbjegava duboko disanje, vježbe disanja i mobilizaciju nakon operacije što nerijetko vodi k upali pluća i produženom boravku u bolnici. Ukoliko Vas boli operacijska rana dok radite vježbe disanja ili dok ustajete, tražite lijek protiv bolova prije tih radnji. Ipak, ako osjećate bol samo dok kašljete, nema potreba za lijekom. Pomognite si tako da lagano pritisnete operacijsku ranu i potom se nakašljete. Nemojte se bojati da će Vam se operacijska rana «otvoriti» kašljanjem. Odmah nakon operacije moguća je bolnost u grlu i ustima. Razlog tome je što ste tijekom operacije imali cijev za disanje u dušniku. Ova bol je prolazna, nije intenzivna te obično ne zahtijeva intervenciju. Nakon operacije moguće je da ćete osjećati bol ili utrnulost u leđima i trtici. Razlog je taj što ste dugo ležali bez promjene položaja u operacijskoj sali. Ova smetnja obično nestaje nakon operacije kada se nekoliko puta promjeni položaj ležanja u krevetu. Dakle, budite svjesni da umnogome sami utječete na to da li će Vas boljeti ili ne.

Jedinica intenzivnog liječenja (JIL) poseban je bolnički odjel za liječenje najtežih i životno ugroženih bolesnika. Kod ovih bolesnika najčešće je teško oštećen ili je zakazao barem jedan organski sustav, a najčešće i više njih.

Bolesnici u intenzivnu jedinicu dolaze s hitnih prijema, različitih odjela, operacijskih dvorana ili drugih bolnica. Bolesnike u JIL-ovima liječe specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine ili subspecijalisti intenzivne medicine, uz konzultacije i po potrebi suradnju s liječnicima različitih drugih specijalnosti. Uz liječnike iznimno važnu ulogu u JIL-u imaju visoko educirane i osposobljene medicinske sestre.

Bolesnici koji se liječe u JIL-ovima obično nisu sposobni sami donositi odluke o svom liječenju radi prirode njihove bolesti. Liječnici imaju zakonsku obvezu pribaviti suglasnost bolesnika za bilo koji medicinski postupak i to u pisanom obliku. Za maloljetne osobe i osobe koje ne mogu samostalno odlučivati, dopuštenje daje član uže obitelji, rođak ili skrbnik. Stoga važnu ulogu u donošenju odluka o terapijskim i dijagnostičkim postupcima kod takvih bolesnika ima obitelj koja mora biti dobro informirana o tijeku bolesnikova liječenja. Edukacija i informiranost obitelji važni su i radi potrebe odlučivanja o određenom terapijskom ili dijagnostičkom postupku koji je neophodan za bolesnika, a bolesnik radi prirode svoje bolesti ne može dati svoj pristanak.

Informacija o pacijentu je povjerljivi podatak kojeg je liječnik dužan dati bolesniku.

Pacijent je taj koji će odlučiti, ako je pri svijesti, kome se još mogu davati obavijesti o bolesti od koje boluje te trenutačnom stanju odnosno tijeku liječenja.

Ako se pacijent zaprima na liječenje u nesvjesnom stanju, o navedenom odlučuje njemu najbliža osoba.

O navedenom se potpisuje obrazac.

U liječenju i skrbi koriste se suvremena dostignuća iz medicinske znanosti te različiti uređaji i aparati.

Kako se radi o pacijentima sa oslabljenim ili oštećenim funkcijama pojedinih organa ili organskih sustava provode se različite dijagnostičke pretrage i intervencije, vrlo često se koriste strojevi za disanje, uređaji koji nadomještaju bubrežnu funkciju, zatim strojevi za kontinuiranu primjenu lijekova za potporu cirkulacije, liječenje bolova uz različit nadzor/monitoring životnih funkcija.

Ponekad je zbog zaštite pacijenata ili osoblja u liječenju potrebno primijeniti djelomičnu ili potpunu izolaciju.

Kada prestane potreba za intenzivnim nadzorom, potporom organa ili organskih sustava i kada stanje pacijenta bude kroz određeni period stabilno, pacijent se radi daljnjeg liječenja upućuje na druge odjele.

INFORMACIJE ZA LIJEČNIKE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Želimo Vas još jedan put podsjetiti na preporuke o prijeoperacijskoj obradi pacijenta prije upućivanja na pregled anesteziologu.

U prilogu sa nalazi „Postupnik prijeoperacijske obrade pacijenta“.

Također Vas molimo da popunite „Informacije o pacijentu“, jer pacijenti često znaju malo ili nedovoljno o prethodnim bolestima i terapiji koju koriste; popunjeni obrazac možete poslati po pacijentu u zatvorenoj koverti ili poslati na našu mail adresu s naznakom „POVJERLJIVO“.

I jedno i drugo potrebno je anesteziolozima kod donošenja odluke o zdravstvenom stanju pacijenta te time i anesteziološkom riziku i potrebnoj pripremi pacijenta, dakle potrebnoj eventualnoj daljnjoj prijeoperacijskoj obradi i liječenju.

Pacijent mora imati završenu kompletnu preporučenu prijeoperacijsku obradu prije upućivanja anesteziologu na pregled i sa sobom donijeti sve učinjene nalaze!

Ako ste u nedoumici kako postupiti ili imate nekih dodatnih pitanja slobodno se obratite anesteziologu u Anesteziološku ambulantu svaki radni dan od 08:00- 14:00 sati.

Osoblje

  • KRUNOSLAV ŠPORČIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i uži specijalist intenzivne medicine, VODITELJ ODJELA, RAVNATELJ OŽB VINKOVCI
  • TOMISLAV MIŠKOVIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • BRANKA TUTIŠ-ŽUPARIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • MAJA MUSTAČ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • ELVIRA ŽUPANČIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • TATJANA ČIČAK., dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • IVANA PLIVELIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • NEVENKA STOJANOVIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • TOMISLAV MIŠKIĆ, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
  • MIRELA BUDIMIR, bacc. med. techn., GLAVNA SESTRA ODJELA
  • IVKA BUBALOVIĆ, bacc. med. techn., ZAMJENA GLAVNE SESTRE

Na specijalizaciji

  • BARBARA PALKOVIĆ, dr.med.
  • JOSIP JELIĆ, dr.med.
  • SANJA STOJANOVIĆ, dr.med.
  • DARIO BEGOVIĆ, dr.med.
  • DORA VARGA, dr.med.