Svjetski dan darivatelja krvi

14.06.2024. Svjetski dan darivatelja krvi

Zašto darivati krv?

Unatoč tehnološkom napretku, za sada krv ili pojedine komponente krvi nije moguće proizvesti umjetnim načinom. Za pojedine bolesnike, krv i njene komponente su lijek. Jedini izvor tog lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Svakodnevno brojni bolesnici ovise o liječenju krvnim pripravcima- kao što su npr. pacijenti sa poremećajima u koštanoj srži, pacijenti koji akutno krvare, te pacijenti koji se podvrgavaju velikim kirurškim zahvatima tijekom kojih se gubi puno krvi.

Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje punu krv, plazmu ili druge krvne komponente dragovoljno i za to ne prima naknadu niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Besplatnost darivanja krvi doprinosi iskrenosti darivatelja krvi, jer se očekuje da darivatelj neće zatajiti podatke o svom zdravstvenom stanju, navikama i rizičnim ponašanjima, koji bi mogli utjecati na krvni pripravak te posljedično naškoditi primatelju krvi koji može biti i dijete i trudnica.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite darivati krv i tako spašavati živote ljudi. Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Darivanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi.

Koliko često i tko može darivati krv?

Krv mogu darivati zdrave osobe u dobi od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu darivati punu krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca. Ograničenja za broj darivanja krvi na godišnjoj razini, postoje u cilju zaštite zdravlja darivatelja krvi.

U dostupnoj literaturi navode se neke prednosti darivanje krvi. Svakom darivatelju krvi prije svakog darivanja orijentacijski se odredi razina hemoglobina, te budu pregledani od strane liječnika- mjeri se arterijski tlak, puls, fizikalni status srca i pluća (ovisno o kroničnim bolestima). Povremeno, u sklopu pregleda liječnika, postavi se sumnja na potencijalne zdravstvene probleme, te se darivatelju krvi preporuči dodatna obrada po obiteljskom liječniku.

Darivanje krvi može smanjiti zalihe željeza u organizmu čovjeka. Kod bolesti nakupljanja željeza u tkivima (hemokromatoza), kao prevencija komplikacija bolesti ( razvoj ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma) preporučuju se flebotomije- uzimanje veće količine krvi kao kod dobrovoljnih darivatelja krvi. Ukoliko bolesnik sa hemokromatozom nema razvijene komplikacije bolesti, a nema drugih kroničnih bolesti niti kontraindikacija, može biti dobrovoljni darivatelj krvi. Utvrđeno je da je flebotomija (proces vađenja krvi) metoda smanjenja željeza koja je povezana s manjim rizikom od raka i smrtnošću, pokazalo je istraživanje objavljeno u Journal of the National Cancer Institute.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti ističu da je uklanjanje crvenih krvnih zrnaca flebotomijom (ili darivanjem krvi) preferirani tretman za pacijente s viškom željeza u krvi.

Darivanje krvi može smanjiti rizik od srčanog udara. Studija časopisa American Journal of Epidemiology pokazala je da darivanje krvi barem jednom godišnje može smanjiti rizik od srčanog udara za 88 posto.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Konačnu odluku o privremenom odbijanje za darivanje krvi donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s darivateljem prije samog čina darivanja krvi.

Zalihe krvi u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci ovise o zalihama Banke krvi Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC Osijek. U ljetnim mjesecima su češće nestašice krvi, te se putem medija oglašava Apel na dobrovoljne darivatelje krvi uz naznaku koje krvne grupe je najmanje u zalihama.