Svjetski dan prijevremeno rođenih beba
Vinkovački pedijatri uspješno pomažu nedonoščadi da sazriju za život u vanjskom svijetu
Zrelost pluća, te refleksi sisanja i gutanja ključ su preživljenja prerano rođenih beba
Vinkovačka bolnica godišnje skrbi za više od 750 novorođenčadi, a među njima je i oko 10 posto prerano rođenih mališana. Zna se kako je nedonoščad posebna skupina beba i da liječnička skrb u prvim danima njihova života može značiti razliku između života i smrti.
A prerano rođenom bebom smatra se svako dijete koje je rođeno prije no što majka napuni 37 tjedana trudnoće.
Nedonoščad je posebna skupina beba jednostavno zato što, u trenutku poroda, oni još nisu prirodno zreli za život izvan majčina trbuha – pojasnila je dr. Marija Jurković pedijatar i neonatolog, šef Odjela za dječje bolesti u OŽB Vinkovci.
Organi prerano rođenih mališana, pojašnjava, nisu dovoljno zreli da bi u „vanjskom svijetu “mogli preuzeti svoju punu funkciju, bez pomoći posteljice u majčinom trbuhu.
U prvom redu su to pluća, ključni organ za preživljenje bebe nakon porođaja, pa se njihova funkcija smatra i „ključem života“ – ističe dr. Jurković.
Naime, zna se, ističe liječnica, da su, što je beba ranije rođena, problemi s plućima veći. No današnja medicina ima načina da im pomogne da „prebrode krizu“ i zdravi izađu iz rodilišta. Takve se bebe nakon porođaja smještaju u inkubatore ili na tople krevetiće gdje im se pomaže disati dok pluća ne sazriju.
Tu su u prvom redu razni načini mehaničkog prodisavanja koji mogu biti invazivni poput respiratora ili neinvazivni koji se primjenjuju kada beba samostalno diše, ali joj se pomaže primjenom mješavine plinova, kisika i zraka – pojašnjava dr. Jurković i naglašava kako se neinvazivne metode mogu koristiti isključivo u nedonoščadi koja imaju razvijen samostalan poticaj za disanje.
One bebe koje ne dišu samostalno ili je to disanje nužno držati pod većom kontrolom uglavnom se spajaju na respiratore, a osim mehaničke potpore nekim se mališanima u terapiju uvodi surfaktant.
On se prirodno počinje stvarati sredinom trudnoće i pomaže u sazrijevanju pluća bebe do termina porođaja, pa ga nekoj nedonoščadi treba umjetno dodati. Riječ je o tvari koja smanjuje površinsku napetost u alveolama (plućnim mjehurićima op. a) koje su ključne za izmjenu plinova u plućima – otkriva liječnica.
Pojašnjava i da se prerano rođenim bebama daje posebno prerađena zamjena, svinjskog ili goveđeg podrijetla, koja se ubrizgava kroz tubus uveden u dušnik. Dok bebe dišu, dragocjena tvar se raspršuje po njihovim plućima i time im olakšava disanje.
No, osim s plućima nedonoščad može imati i drugih problema, pa kada je riječ o nezrelijoj djeci može se javiti i problem hranjenja jer ne mogu samostalno jesti.
Riječ je o malenoj nedonoščadi koja nema refleks sisanja i gutanja, a ni njihov probavni sustav nije dovoljno zreo da bi mogao primiti veće količine hrane pa ih se mora hraniti parenteralno ( putem vena op. a.) – upozorava dr. Jurković.
Riječ je, kaže, o posebno pripremljenim infuzijama koje u sebi sadrže aminokiseline, glukozu i masti. Ipak, nastoji se što prije bebu dovesti u stanje da hranu počne uzimati na usta.
U svim postupcima s nedonoščadi važno je bebu što prije dovesti u stanje da samostalno diše i hrani se. No, treba se biti i oprezan jer kod djeteta izloženog prevelikim količinama kisika kasnije se mogu javiti problemi s vidom – ističe liječnica i dodaje da suvremena medicina, u zbrinjavanju nedonoščadi, postaje vrlo restriktivna u primjeni kisika.
On se, kaže, koristi uz veliku kontrolu i u minimalno potrebnim količinama baš kako bi se izbjegao nastanak retinopatije ( oštećenja krvnih žilica na mrežnici oka, a kasnije i vida op. a.)
A kada u vinkovačku bolnicu stigne trudnica u koje je krenuo prijevremeni porođaj, ovisno o tjednu trudnoće i procijeni ginekologa, žena ostaje u rodilištu ili ju se transportira u KBC Osijek. Naime, Vinkovačka bolnica ima rodilište prve razine i neonatologiju koja je dobro opremljena da u potpunosti može skrbiti o bebama koje su rođene od 34. tjedna trudnoće na dalje.
Nastoji se da se dijete rodi na onom mjestu gdje mu se što prije može pružiti sva potrebna skrb. Ukoliko je riječ o porođaju ispod 34. tjedna trudnoće, i za to ima vremena, nastoji se trudnicu transportirati u rodilište treće razine, u našoj regiji je to KBC Osijek- pojašnjava dr. Jurković.
Ipak, kada takav scenarij nije moguć ginekolog obavještava pedijatre koji spremni čekaju da se nedonošče rodi.
Bebicu se odmah zaštiti od gubitka topline, ukoliko ima potrebe daje se surfaktant, smješta ju se u transportni inkubator i po potrebi, priključuje na respirator, te čim je stanje stabilno, u pratnji liječnika transportira u KBC – kaže liječnica.
Naime, nastavlja, u Hrvatskoj ima djece koja su preživjela rodivši se i sa samo 500 grama težine, no iako se rođenim smatra svako dijete rođeno iznad 22. tjedna trudnoće, granica preživljenja nedonoščadi se kreće između 25. i 26. tjedna.
Nažalost bebe rođene ispod 24 tjedna trudnoće ne mogu preživjeti jer nisu još dovoljno zrele za život u vanjskom svijetu – pojašnjava dr. Jurković.
Dodaje da je Vinkovačka bolnica u svakom trenutku spremna kvalitetno skrbiti o nedonoščadi iznad 1500 grama, koja samostalno dišu i jedu jer porođajna težina nije toliko važna koliko zrelost organa tek rođene bebe.
Poručuje i da je stoga iznimno važno praćenje trudnice i prepoznavanje rizika prijetećeg prijevremenog porođaja kako bi se svaka majka, u trenutku rođenja bebe, našla na pravom mjestu, dakle bolnici koja njenoj bebi čim prije može pružiti najkvalitetniju moguću skrb.
Čim je beba spremna, daje se majci na dojenje, a one bebe koje ne mogu dojiti na majčinim prsima, hrane se izdojenim majčinim mlijekom kada god je to moguće.
Sve majke nedonoščadi u vinkovačkom rodilištu, ukoliko to žele, ostaju u bolnici zajedno s bebom i omogućen im je svakodnevni fizički kontakt s bebama.